Bogata priroda
Moslavina skriva prekrasne prirodne ljepote.
Moslavina
Moslavina
Moslavina
Moslavina
Moslavina skriva prekrasne prirodne ljepote.
Od Moslavačke gore i Lonjskoga polja, do Poilovlja i Čazme.
Upoznajte njihova prirodna bogastva.
Moslavačka gora omeđena je rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom, a na jugu se spaja s močvarnim carstvom Parka prirode Lonjsko polje. Na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije, usred nizine i omeđena rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom smještena je Moslavačka gora. Zbog krajobrazne i biološke raznolikosti 2011. je proglašena regionalnim parkom. Na južnim obroncima zasađeni su brojni vinogradi i voćnjaci pa ćete ovdje naići na vinske ceste i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. S dobro označenim planinarskim stazama, Moslavačku goru rado posjećuju planinari i šetači, a možete ju istražiti i biciklom. Humka je njen najviši vrh (488 m), do kojeg možete doći i automobilom po makadamskoj cesti, a od nje se možete uputiti i na ostale lokalitete poput vidikovca Vis s kojeg se pruža prekrasan pogled na nizinu, PP Lonjsko polje, Kutinu i okolicu. Na Moslavačkoj gori pronaći ćete i ostatke starih utvrda, od kojih je najpoznatiji Garićgrad, kojeg je sagradio ban Stjepan Šubić, zatim Jelengrad i Košutgrad. Ondje je i prirodno izvorište pakline (nafte) te „Kamene kugle“ koje ukazuju da je Moslavačka gora vulkanskog porijekla.
Park prirode Lonjsko polje močvarno je područje i jedno od najugroženijih staništa u svijetu, a prostire se na 506 kvadratnih kilometara. Park je i zaštićeno stanište mnogobrojnih životinja koje ćete negdje drugdje rijetko vidjeti, poput dabrova, vidri i divljih mački. U okolnim selima uzgajaju se jedinstveni posavski konji, a iznad cijelog područja parka moguće je vidjeti velik broj zaštićenih močvarnih ptica. Dio Lonjskog polja je i čuveno Čigoć selo prepoznatljivo po velikom broju roda koje u njemu obitavaju, ali i zanimljivoj drvenoj građi kuća.
Najznačajnija prirodna i turistička vrijednost Poilovlja je pripadajući živi svijet. Za prirodnu resursnu osnovicu područja grada Garešnice znakovita je slikovitost pitomih obronaka i vinograda, bujnost šuma, raznolikost životinjskog svijeta te brojnost slatkovodnih površina. Prirodna vegetacija dobro je očuvana, sa šumama u višim predjelima te oranicama, livadama, pašnjacima i vinogradima na padinama i u nizinama. Vodene površine – ribnjaci, rijeke, jezera, potoci, bare i močvarni tereni – zauzimaju više od 160 hektara.
Čazma se nalazi u moslavačkoj regiji središnje Hrvatske, udaljena svega 45 minuta vožnje autom od Zagreba. Povijesni je gradić nastanjen od prapovijesti do danas. Prostire se na površini od 250 km2, i u 36 naselja živi oko 8 tisuća stanovnika. Čazma danas poznata je po netaknutoj prirodi – raju za rekreativce, lovce i ribolovce ili jednostavno ljubitelje prirodnih ljepota; bogata je kulturnim nasljeđem i ljudima koji njeguju stare običaje; na daleko je poznata po jednoj od najljepših crkvenih građevina u Hrvatskoj – crkvi sv. Marije Magdalene, jednoj od rijetkih župnih crkvi u nas s dva tornja i tako zanimljivom poviješću nastanka.